Sigurnost djece u prometu nije u rukama te djece nego

njihovih roditelja koji im svojim primjerom trebaju ukazati na poželjno

ponašanje. U tu se rečenicu može sažeti glavna poruka

osme konferencije Mi i naši gadgeti u prometu, održane 21. studenoga u

zagrebačkom hotelu International, kao završnica kampanje Dan bez mobitela u

prometu 2025. 

Ovogodišnja konferencija posvećena je

sigurnosti djece i mladih – od pojasa do e-romobila. 

Od početka ove godine do kraja listopada MUP je evidentirao

166 prometnih nesreća osobnih prijevoznih sredstava, u koja se ubrajaju i

romobili, a u kojima su sudjelovali maloljetnici. U tim nesrećama 63

maloljetnika zadobili su teške tjelesne ozljede, a 92 lakše.

Tihomir Barišić, izaslanik zagrebačkog gradonačelnika

Tomislava Tomaševića i Grada Zagreba, u pozdravnom je govoru podsjetio da se

broj prometnih nesreća s romobilima u posljednjih godinu dana udvostručio te da

je nužna izmjena zakonske regulative, koja bi uvela nova pravila pri kupnji

električnih romobila.

Alarmantni podaci MUP-a i najava uvođenja prometnog odgoja u škole!

Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u

Ravnateljstvu policije, u svom je izlaganju najavio uvođenje sustavnijeg

prometnog odgoja u škole. Osim toga, napomenuo je, u MUP-u je osnovana radna

skupina koja radi na prijedlozima pooštravanja sankcija, ali i novih oblika

regulacija, u koje bi ušli i e-romobili, a sve u cilju prevencije nesreća,

odnosno povećanja prometne sigurnosti.

Statistika je pokazala da djeca u 60 posto slučajeva

stradavaju u prometu kao putnici u vozilima roditelja i drugih bliskih osoba

jer nisu bila ispravno smještena u sigurnosnoj sjedalici. Upozorio je roditelje

da djeci mlađoj od 14 godina ne kupuju romobile jer ih ne smiju voziti.

Prema podacima MUP-a u 2024. godini dogodile su se 393

prometne nesreće s romobilima, od kojih su dvije bile smrtne, 118 sa teškim i

191 s lakim ozljedama. U prvih deset mjeseci ove godine broj prometnih nesreća

porastao je na 594, a bilanca je dvoje mrtvih, 174 teško i 312 lakše

ozlijeđenih.

Policija je u svojim kontrolama 2024. godine evidentirala

4608 prekršaja vozača osobnih prijevoznih sredstava, a u prvih deset mjeseci

ove godine ta se brojka popela na 10988. Ta statistika potvrđuje sve glasnije

tvrdnje posljednjih godina da su romobili sve opasnije sredstvo prijevoza koje

voze djeca bez ikakve prometne edukacije i bez dovoljno svjesnosti koliko je

opasno juriti pločnikom brzinom od 50 ili više kilometara na sat. I to je

potvrdila statistika: najviše se nesreća dogodilo zbog brzine neprimjerene

uvjetima, potom nepoštivanja prednosti prolaska, nepropisnog uključivanja u

promet, nepropisnog kretanja vozila na kolniku, nepropisnog skretanja…

Smrtnost djece u prometu ozbiljan javnozdravstveni problem

Doc. dr. sc. Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja za

kvalitetu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, naslovom svoje prezentacije

“Ozljede djece i mladih u prometu – novi javnozdravstveni problem?” sažeo je

problem koji su donijela nova prijevozna sredstva. Na europskoj ljestvici stopa

smrtnosti zbog cestovnih prometnih nesreća na sto tisuća stanovnika Hrvatska je

na neslavnom sedmom mjestu, a one su i vodeći uzrok smrtnosti od ozljeda u

dobnoj skupini od jedne do 19 godina. HZJZ je pokrenuo kampanju za sigurnu

vožnju električnim romobilom koja kao prvu preporuku donosi obvezu nošenja

kacige.

Roditeljske zablude i zašto su autosjedalice presudne

Italina Benčević, stručna savjetnica za autosjedalice

i voditeljica programa prometne sigurnosti djece “Prometna vila”, svoje

izlaganje “Odgovornost roditelja -između ljubavi, navika i neznanja” začinila

je demonstracijom razlike u snazi kostura bebe i odraslog čovjeka, uz pomoć

kacige teške 11 kilograma. Naime, glava novorođenčeta teži 25 posto njegove

ukupne težine, dok glava odraslog čovjeka teži oko 6 posto. Odrasli koji su

isprobali kacigu bili su šokirani spoznajom kolika je težina koja opterećuje

još krhki dječji kostur. Stoga su autosjedalice u kojima se dijete vozi u

pravcu suprotnom od pravca kretanja automobila obavezne do najmanje četiri

godine života djeteta, a može i dulje. Djecu je važno educirati kroz praksu jer

što čuju ionako zaborave, a što dožive pamte. Edukaciju odraslih otežavaju

predrasude, poput one o “balkanskim supermenima”, kako Benčević naziva

ljude koji misle da su jači od svih prirodnih sila pa se ne moraju vezati jer

na njih sile koje nastaju u sudaru ne djeluju. Zabrinuto je dodala da,

nažalost, količina tih balkanskih supermena raste.

Djeca na romobilima – brža od vlastite procjene rizika

Lana Račić, dipl. ing. prometa, konzultantica za

prometnu edukaciju i sigurnost djece u prometu kroz projekt “Trafiki”, u svom

izlaganju “E-romobili u rukama djece – kad mobilnost pretekne edukaciju”

govorila o problematici iz dječje perspektive. Djeca se, vozeći romobile znatno

prije dopuštene dobi, izjednačuju s velikima, ali nisu svjesna da se kreću

prebrzo i da ih se jedva vidi jer su malena, dok istodobno roditelji vjeruju da

će se dijete snaći. U realnosti, nitko nije pripremio djecu za brzinu koju sada

mogu postići na e-romobilima.

Romobil više nije igračka nego dio prometa

Izv. prof. dr. sc. Predrag Brlek sa Fakulteta

prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu govorio je o tome što se mijenja u

prometu gradova kad romobil prestane biti igračka. Najavio je projekt

zagrebačkog fakulteta sa Sveučilištem u Mariboru kojemu su ciljevi, među

ostalima, integracija e-romobila u postojeći regulatorni okvir, utvrditi

stilove vožnje i reakcije vozača e-romobila u svakodnevnoj vožnji i kritičnim

situacijama, identificirati prepreke za širu primjenu e-romobila.

Kako je Zaprešić zabranio e-romobile u pješačkoj zoni

Željko Barun, zamjenik gradonačelnika Zaprešića,

objavio je kako je grad Zaprešić e-romobilima zabranio vožnju pješačkom zonom,

a pripremaju i prijedlog izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje bi

propisale registriranje e-romobila, podizanje starosne dobi za upravljanje

njima te uvođenje dozvola za vožnju.

U panel raspravi “Od autosjedalica do e-romobila – izazovi i

rješenja za sigurniji promet”, sudionici su govorili o svojim iskustvima i

prijedlozima rješenja. Tako je mr. sc. Davor Bičanić, dipl. ing. prometa

i šef Odjela za inteligentne transportne sustave Hrvatskih autocesta, na

pitanje jesu li imali slučaj vožnje e-romobila po autocesti, odgovorio da ne,

ali su u tunelu Mala Kapela presreli gospođu na električnom biciklu, koja si je

tom vožnjom htjela skratiti put do odredišta jer joj se žurilo. HAC godinama

provodi kampanje osvješćivanja o važnosti vezanja pojasa i vožnje djece u

autosjedalicama. Prema njihovim uvidima puno je i previše roditelja koji olako

shvaćaju da je vožnja bez auto sjedalice za dijete ili bilo kojeg putnika u

automobilu nevezanog pojasom zapravo vožnja u smrtnoj opasnosti.

Roditelji su ključ sigurnosti djece u prometu

Lana Račić je rekla da je roditelje teško privući na

edukacije o sigurnosti djece u prometu, a za sada se najefikasnijom pokazala

okrutna metoda – kada im pokažu kakva se ozljeda djeteta može dogoditi u

slučaju nesreće. Krešimir Mišić, voditelj Službe prometne policije PU

Zagrebačke, upozorio je da naša cestovna infrastruktura niti propisi nisu

prilagođeni e-romobilima te da u Hrvatskoj nema ceste kojom se e-romobil smije

voziti.

Razloge zaprešićke zabrane e-romobilima objasnila je Ivana

Hotko, savjetnica za promet grada Zaprešića, objasnivši da je na gradskoj

šetnici svakodnevno velik broj djece na romobilima dolazio u konflikt sa

pješacima te su građani, među njima mnogi su i roditelji, prosvjedovali i tražili

da se nešto učini. 

Darinka Jug iz Sektora za promet grada Zagreba

osvrnula se na prometnu (ne)kulturu u kojoj nema tolerancije za druge sudionike

u prometu te da se ona, kao dugogodišnja biciklistica, danas boji e-romobila na

biciklističkoj stazi. Profesor Predrag Brlek ponudio je rješenje: ako se

biciklisti i romobilisti voze po pješačkim nogostupima trebali bi se voziti

brzinom pješaka.

Krešimir Mišić, voditelj Službe prometne policije PU zagrebačke

naglasio je kako jesu e-romobili novitet na našim prometnicama, pa prema njima

postoji, kao i prema svemu novom, jedan otpor.

„Međutim, ja ne bih e-romobil izdvajao od ostalih vozača na

dva kotača! Oni svi grubo krše prometne propise, prolaze kroz crveno, ne nose

zaštitnu opremu, čine sve kako ne bi morali biti u koloni, jer na dva kotača je

mogu preskočiti. Ono što je na ovoj konferenciji važno istaknuti jest

korištenje e-romobila koji svojom snagom i mogućnošću postizanja brzina izlaze

iz zakonom dopuštenih gabarita! I mi radimo na tome da takva vozila maknemo iz

prometa!, naglasio je Mišić.

Život je važniji od ekrana

Ovu izuzetno zanimljivu i aktualnu konferenciju organizirala

je Hrvatska udruga menadžera sigurnosti čiji je predsjednik Alen Ostojić

naglasio da živimo u vremenu brzina i ekrana, da je svijet djece dinamičniji i

brži te da su suradnja i partnerstvo ključ stvaranja učinkovitih rješenja jer

je život važniji od ekrana.

Na konferenciji su predstavljeni i rezultati online ankete o

e-romobilima u prometu provedene uoči konferencije. Od više od 300 sudionika

njih 95 posto odgovorilo je da smatraju kako su e-romobili u prometu opasni, a

75 posto smatra da su najopasniji za sve sudionike. Zašto su opasni? Jer ih

voze djeca i maloljetnici, jer ih voze osobe bez znanja o prometnim propisima,

jer postižu velike brzine i jer naše ulice nisu za njih predviđene.

Najodgovornijima za to ispitanici su naveli roditelje koji djeci i maloljetnicima

kupuju e-romobile, ali je navedena i policija koja nedovoljno nadzire promet sa

e-romobilima.

Fotografije: Jovica Drobnjak