“Hi, Joel, it’s Marty Cooper”, povijesna je rečenica izgovorena 3. travnja 1973. u danas smiješan telefon koji je bio teži od jednog kilograma. Martin Cooper stajao je na Manhattanu okružen novinarima, a u ruci je držao aparat kojim je uspostavio prvi poziv u povijesti sa “mobitela, pravog mobitela, osobnog ručno prijenosnog mobitela”, kako je nasmijan govorio svom suparniku dr. Joelu Engelu iz AT&T kompanije. Engel je također radio na stvaranju mobitela, ali je Cooper bio brži. Da bi nazvao Joela, Cooper je telefon punio deset sati da bi imao energije za 30 minuta razgovora.

Četrdeset godina kasnije Cooper je u jednom intervjuu rekao kako vjeruje da je toga dana Joel škripao zubima od bijesa, no ostao je pristojan i suzdržao se od komentara. Na usklik “zovem te s mobitela” Joel mu je odgovorio tišinom.

Čovjek koji je obavio taj prvi razgovor s mobitela uvjeren je da je njegov izum povijesno važan kao i izum kotača.

Izum prosperiteta kojem nismo prilagodili navike

Nakon njegovog poziva ništa više nije bilo isto, premda je do masovnije upotrebe mobitela trebalo proći još šest godina. Amerikanci su izmislili, a Japanci primijenili: prva komercijalna mobilna mreža počela je s radom u Tokiju 1979. godine, povezana sa 23 bazne stanice.

Deset godina nakon Cooperovog poziva mobilna je tehnologija komercijalizirana u SAD-u. Motorola je 1983. lansirala DynaTAC, još uvijek glomazan i težak telefon, koji je koštao oko četiri tisuće dolara. Tek od 1989. možemo kupovati mobitele koji stanu u džep, njihove prethodnike bilo je teško ugurati i u aktovku. Dolazak 21. stoljeća obilježila je finska Nokia, inače kompanija osnovana 1865. kao tvornica celuloze, koja je munjevito osvojila tržište svojom serijom 6000, malim pravokutnim mobitelima pristupačne cijene i prvima koji su dopuštali i pristup webu. Istodobno je Samsung lansirao SPH-I300, prve mobitele s pretečom touch screena. Slijedili su mobiteli s izvlačivom tipkovnicom – svojevrsna mini računala, pa mobiteli s kamerom koje je prve 2002. lansirao Sanyo, dvije godine kasnije ekrani su dobili boju, a 2007. stigao je prvi iPhone čime je počela nova faza u razvoju mobitela. Prestali su biti samo sredstvo komunikacije već su dobili i mnoge druge funkcije. Bila je to prva godina u kojoj je Twitter uveo kraće poruke, a prvi put u povijesti Amerikanci su primili i poslali više SMS-ova nego telefonskih poziva. Apple je pokrenuo App Store sa 500 aplikacija, android je nekoliko mjeseci kasnije ponudio svojih 50 aplikacija, slijedio ih je BlackBerry App World.

Nakon mobitela, internet, društvene mreže, aplikacije…

Danas su mobiteli zamijenili mnoge druge uređaje: služe za razgovore, slanje poruka, surfanje po internetu i društvenim mrežama, plaćanje u trgovinama, fotografiranje i snimanje videa, snalaženje na nepoznatom terenu, bilješke, igre, vremensku prognozu, naručivanje stvari sa interneta, pisanje i čitanje od poslovne komunikacije do knjiga… Marty Cooper kaže da su još uvijek nespretni i vidi ih u budućnosti integrirane u naša tijela.

Paralelno s razvojem samih uređaja razvijale su se i mobilne mreže. U Europi su 1981. godine četiri skandinavske zemlje – Norveška, Švedska, Danska i Finska pokrenule NMT (Nordic Mobile Telephone) mrežu, koja se u nekoliko godina raširila po zapadnoj Europi. Prva NMT bazna stanica u Jugoslaviji postavljena je 1987. u Zagrebu, za vrijeme Univerzijade, a pokrenule su je PTT Hrvatske i Slovenije. Dvije godine kasnije započela je sa komercijalnim radom na području tih dviju republika, ali je samo u njima i radila jer je, za razliku od europske mreže, imala frekvenciju od 415 MHz. Krivac tome bio je rat jer je JNA koristila frekvenciju od 450 MHz, istu na kojoj je radila i europska mreža.

Devedesete su godine u povijest poslale analogne mreže: svijet je pokrenuo prvu digitalnu mobilnu mrežu – GSM (Global system for mobile communications), koja se do 1995. proširila Europom, a od 1995. i kraja rata i Hrvatskom.

Znamo da nije pametno – 2. 4. kao podsjetnik da je sigurnost najbitnija

Danas nam je teško zamisliti život bez mobitela, štoviše postali smo ovisni o njima pa ih koristimo i kad je to izuzetno opasno po nas i druge. Telefoniramo, šaljemo poruke, pišemo mailove, snimamo selfije u vožnji automobila, dok vozimo bicikl ili pješačimo gradom, ne gledajući na cestu. Znamo da to nije pametno, no ipak to činimo, a korištenje mobitela kao uzrok prometne nesreće zauzima visoko mjesto na listama najčešćih uzroka.

Zato je 2. travnja datum podsjećanja na posljednji dan bez mobitela u prometu. Bilo je to prije 49 godina.