POVODOM NACIONALNOG DANA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA 2022.

U prvih devet mjeseci 2022. godine život je u prometnim nesrećama

izgubilo 225 osoba. Čak 25 posto više nego u istom razdoblju lani. Više su

brojke ove crne statistike i kod teško i kod lakše ozlijeđenih osoba, a one nam

govore o tisućama stradalih na cesti. Najveći broj stradalih je u dobi između

20 i 40 godina, a ova dobna supina čini gotovo 50 posto ukupno stradalih u

prometu. Trend rasta broja stradalih u prometu, nažalost, već se godinama ne

zaustavlja, a još manje da bi se smanjivao. Najveći se broj nesreća događa zbog

neprilagođene brzine, vožnje pod utjecajem alkohola ili droga, ali i zbog

korištenja mobitela u prometu, iako još uvijek detekcija njegova korištenja

nije u punoj primjeni. Povećao se broj kazni za korištenje mobitela tijekom par

proteklih godina. Točnije, lani je ispisano 46,3 tisuća kazni, preklani 45

tisuća. Ovi podaci više govori o tome da je posljednjih godina policija pojačala

kontrole upotrebe mobitela tijekom vožnje.

 

Novi zakon brani slušalice biciklistima

 

Unatoč postroženim kaznama za

prometne prekršaje, unatoč pojačanim policijskim akcijama kontrole i prevencije

i unatoč izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je donesen u

srpnju ove godine, a unio je značajne novosti u zakonsku regulativu na području

sigurnosti prometa na cestama. Među ostalim u cilju unaprjeđenja prometne

sigurnosti po prvi se puta zakonski regulira sudjelovanje u prometu električnih

romobila, električnih monocikli, segwaya i slično, koji se svrstavaju u posebnu

kategoriju vozila, za koju je uveden i zajednički izraz – osobno prijevozno

sredstvo.

 

Novim Zakonom propisuje se pravo i

način korištenja površina po kojima se oni mogu kretati te uvjete koje moraju

ispunjavati vozila i njihovi vozači prilikom sudjelovanja u prometu. Zakon prvi

puta regulira i korištenje slušalica tijekom vožnje, tako da su one vozačima

bicikala zabranjene i kažnjive u iznosu 300 kuna. Regulirana je i brzina

kretanja.

 

Prvi puta zakon prepoznaje automatizirana vozila

 

Prema novim zakonskim odredbama

liječnici su dužni u medicinskoj dokumentaciji pacijenta unositi upozorenje o

privremenoj nesposobnosti vozača u svim slučajevima kad je ona dana zbog stanja

bolesti ili liječenja. Predviđene su sankcije za vozače koji će upravljati

vozilom u prometu na cesti za vrijeme dok im je izdano navedeno upozorenje

liječnika o privremenom zdravstvenom stanju. Ove odredbe stupaju tek na snagu

potpisom ministra zdravstva u roku od 12 mjeseci, pa se mogu očekivati iduće

ljeto.

 

Novi je Zakon uveo i nove propise

dopuštene brzine, kao i shodno tome pojmove poput „zona prometa u zaštićenoj

kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni“, „pomoćna pješačka sredstva“,

„jahač“ i „automatizirano vozilo“. Po prvi se puta regulira

sudjelovanja jahača u prometu na cestama, a uvodi se i novi pojam koji označava

potpuno automatizirano vozilo, odnosno vozilo koje se može kretati na cesti bez

prisutnosti vozača (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača).

S tim u vezi, propisao je i kazne za vozače koji koriste vozila s ugrađenim

sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozila) na način da vozilo

upravlja samostalno, a pritom, dakle za vrijeme vožnje, vozači niti ne sjede na

vozačkom sjedalu, čime nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim

slučajevima. 

 

UN: Do 2030. za 50 posto smanjiti stradanja u prometu


Same izmjene zakona, kao i

kažnjavanje, neće puno pridonijeti promjeni ponašanja sudionika u prometu, a

ljudski je faktor u najvećem dijelu uzročnik nesreća. Zato su ulaganje u

prevenciju, kampanje osvješćivanja o odgovornom ponašanju, kao i sustavno

obrazovanje i edukacija o prometnoj kulturi – sve važniji. U tom smjeru idu i

preporuke Ujedinjenih naroda koje je razdoblje od 2021. do 2030. proglasilo rezoluciju ‘Drugo

desetljeće sigurnosti cestovnog prometa’. U prometu strada više ljudi nego u

svim ratovima, i to je stanje u svim zemljama svijeta postalo neodrživo.

 

UN je na svojoj skupštini u srpnju

ove godine postavio cilj da se u narednom desetljeću broj smrtno stradalih i

ozlijeđenih u prometu smanji za 50 posto.

Rezolucijom nastoje potaknuti sve

države članice na sustavni rad u području sigurnosti svih sudionika u prometu i

osiguravanje sigurne infrastrukture. Rezolucija također naglašava kako je

prilikom implementacije svih mjera potrebno uzimati u obzir sve oblike

prometovanja poštujući njihove specifične potrebe, provoditi detekciju i

saniranje zona s visokom stopom nesreća, kao i pravilno planirati i

projektirati prometnu infrastrukturu temeljeno na sigurnosti sustava s ciljem

sprečavanja najtežih posljedica prometnih nesreća bez obzira na uzrok.

 

EU: Do 2038. spasiti 25 tisuća života

 

Ova je rezolucija komplementarna s

EU Uredbom o općoj sigurnosti vozila, koja je usvojena još u studenom 2019., a počela

se primjenjivati od srpnja 2022. Uredba se odnosi na nove tipove vozila koja se

plasiraju na tržište EU, a od 6. srpnja 2024. odnosit će se na sva nova vozila.

To znači da proizvođači imaju dvije godine za prilagodbu postojećih tipova

vozila na nova pravila. Procjena je da će se na ovaj način do 2038. spasiti više

od 25 tisuća života i izbjeći najmanje 140 tisuća teških ozljeda. 

 

Europska komisija je najavila da

će ovoga ljeta donijeti tehnička pravila za homologaciju potpuno autonomnih

vozila, čime će EU postati predvodnik u tom području, što je također obveza

predviđena Uredbom o općoj sigurnosti vozila.

Svi novi automobili moraju imati

inteligentni sustav

 

Od ljetos svi novi tipovi automobila, kombija, kamiona i autobusa moraju imati

inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine, sustav za detekciju pri vožnji unatrag

s kameromili senzorima, sustav za upozoravanje u slučaju manjka pozornosti vozača, uređaje

za snimanje podataka te signal za zaustavljanje u nuždi. Automobili i kombiji

moraju imati dodatne značajke kao što su sustavi za zadržavanje u prometnoj

traci i automatizirano kočenje. Autobusi i kamioni moraju imati tehnologije za

bolje prepoznavanje mogućih mrtvih kutova, upozorenja za sprečavanje sudara s

pješacima ili biciklistima i sustave za nadzor tlaka u gumama.

 

MUP obilježava Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa

 

Na temelju Uredbe o općoj sigurnosti Komisija bi ovog ljeta

trebala donijeti tehnička pravila za automatizirana i umrežena vozila, s

posebnim naglaskom na automatizirana vozila koja zamjenjuju vozača na

autocestama (automatizacija 3. razine) i potpuno autonomna vozila poput vozila

za prijevoz putnika ili robotaksija (automatizacija 4. razine). Novim će se

pravilima zakonodavstvo EU uskladiti s novim pravilima na razini UN-a o

automatizaciji 3. razine te će se donijeti novo tehničko zakonodavstvo EU za

autonomna vozila, prva međunarodna pravila te vrste.

 

U tom smjeru poruke su i Ministarstva

unutarnjih poslova, a povodom 21. listopada, Nacionalnog dana sigurnosti

cestovnog prometa. U trećoj godini obilježavanja MUP naglasak stavlja na najranjivije

skupine u prometu, pješake i bicikliste, čiji je broj stradanja u porastu. Kao

i na tzv. ubojice u prometu“ – prekoračenje brzine, vožnja pod utjecajem

alkohola, nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisno korištenje auto-sjedalice

i korištenje mobitela u vožnji.

 

Dan bez mobitela u prometu uz Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa

 

Dan bez mobitela u prometu projekt je

osvješćivanja o opasnim navikama i ponašanjima korištenja mobitela za volanom,

na biciklu ili motoru, kod pješaka prilikom prelaska prometnica. Prema najnovijem

istraživanju provedenom u okviru ovog projekta – 73 posto

vozača koristi mobitel tijekom vožnje.

Većina je iskazala da to čini koristeći

slušalice. Ohrabruje podataka kako se za gotovo 20 posto smanjio broj vozača

koji koriste mobitel za volanom. Naime, prije pet godina kad je provedeno prvo

istraživanje, čak 95 posto vozača je izjavilo da koriste mobitel dok voze. Bilo

je očito kako je svijest o opasnosti takvog ponašanja vrlo niska. Bilo je

sasvim normalno sjesti za volan, krenuti i mobitelom obavljati privatne ili

poslovne komunikacije.

 

Ovogodišnje istraživanje je pokazalo kako se

povećao broj pješaka koji koriste mobitel i to za 15 posto. Tako da mobitel dok

prelaze raskrižja i prometnice koristi 65,5 posto. Svi smo svakodnevno svjedoci

takvom ponašanju, nerijetko na raskrižjima vidimo mlade ljude koji pretrčavaju

s mobitelom na uhu, majke guraju dječja kolica i istodobno razgovaraju i ne

osvrću se oko sebe dok prelaze raskrižja ili prometnice. A upravo su svi oni ta

ranjiva skupina kojoj i prilikom obilježavanja Nacionalnog dana sigurnosti

cestovnog prometa poručujemo da je samo jedna sekunda nepažnje dovoljna da se

dogodi tragedija. Možemo gledati i obrnuto: u jednoj sekundi pažnje možemo

imati vremena izbjeći nesreću.

 

Podsjetimo još jednom na rezultate istraživanja

distrakcije koje smo također proveli u okviru projekta Dan bez mobitela u

prometu: reakcije vozača s mobitelom za volanom tri puta su sporije od vozača

koji je koncentriran na vožnju i prometna događanja oko sebe. Za to vrijeme,

bez kontrole vozača, automobil pri prosječnoj brzini od 60 km na sat prijeđe

čak 12 zebri.

 

Dan bez mobitela u prometu je projekt Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, a kampanje su sufinancirane

iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH. Odvija se

pokroviteljstvom MUP-a i Grada Zagreba. Kampanji su sponzori Hrvatske ceste i

Hrvatske autoceste, a generalni je sponzor Hrvatska elektroprivreda.