POVODOM NACIONALNOG DANA SIGURNOSTI CESTOVNOG PROMETA 2022.
U prvih devet mjeseci 2022. godine život je u prometnim nesrećama
izgubilo 225 osoba. Čak 25 posto više nego u istom razdoblju lani. Više su
brojke ove crne statistike i kod teško i kod lakše ozlijeđenih osoba, a one nam
govore o tisućama stradalih na cesti. Najveći broj stradalih je u dobi između
20 i 40 godina, a ova dobna supina čini gotovo 50 posto ukupno stradalih u
prometu. Trend rasta broja stradalih u prometu, nažalost, već se godinama ne
zaustavlja, a još manje da bi se smanjivao. Najveći se broj nesreća događa zbog
neprilagođene brzine, vožnje pod utjecajem alkohola ili droga, ali i zbog
korištenja mobitela u prometu, iako još uvijek detekcija njegova korištenja
nije u punoj primjeni. Povećao se broj kazni za korištenje mobitela tijekom par
proteklih godina. Točnije, lani je ispisano 46,3 tisuća kazni, preklani 45
tisuća. Ovi podaci više govori o tome da je posljednjih godina policija pojačala
kontrole upotrebe mobitela tijekom vožnje.
Novi zakon brani slušalice biciklistima
Unatoč postroženim kaznama za
prometne prekršaje, unatoč pojačanim policijskim akcijama kontrole i prevencije
i unatoč izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koji je donesen u
srpnju ove godine, a unio je značajne novosti u zakonsku regulativu na području
sigurnosti prometa na cestama. Među ostalim u cilju unaprjeđenja prometne
sigurnosti po prvi se puta zakonski regulira sudjelovanje u prometu električnih
romobila, električnih monocikli, segwaya i slično, koji se svrstavaju u posebnu
kategoriju vozila, za koju je uveden i zajednički izraz – osobno prijevozno
sredstvo.
Novim Zakonom propisuje se pravo i
način korištenja površina po kojima se oni mogu kretati te uvjete koje moraju
ispunjavati vozila i njihovi vozači prilikom sudjelovanja u prometu. Zakon prvi
puta regulira i korištenje slušalica tijekom vožnje, tako da su one vozačima
bicikala zabranjene i kažnjive u iznosu 300 kuna. Regulirana je i brzina
kretanja.
Prvi puta zakon prepoznaje automatizirana vozila
Prema novim zakonskim odredbama
liječnici su dužni u medicinskoj dokumentaciji pacijenta unositi upozorenje o
privremenoj nesposobnosti vozača u svim slučajevima kad je ona dana zbog stanja
bolesti ili liječenja. Predviđene su sankcije za vozače koji će upravljati
vozilom u prometu na cesti za vrijeme dok im je izdano navedeno upozorenje
liječnika o privremenom zdravstvenom stanju. Ove odredbe stupaju tek na snagu
potpisom ministra zdravstva u roku od 12 mjeseci, pa se mogu očekivati iduće
ljeto.
Novi je Zakon uveo i nove propise
dopuštene brzine, kao i shodno tome pojmove poput „zona prometa u zaštićenoj
kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni“, „pomoćna pješačka sredstva“,
„jahač“ i „automatizirano vozilo“. Po prvi se puta regulira
sudjelovanja jahača u prometu na cestama, a uvodi se i novi pojam koji označava
potpuno automatizirano vozilo, odnosno vozilo koje se može kretati na cesti bez
prisutnosti vozača (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača).
S tim u vezi, propisao je i kazne za vozače koji koriste vozila s ugrađenim
sustavima za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozila) na način da vozilo
upravlja samostalno, a pritom, dakle za vrijeme vožnje, vozači niti ne sjede na
vozačkom sjedalu, čime nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim
slučajevima.
UN: Do 2030. za 50 posto smanjiti stradanja u prometu
Same izmjene zakona, kao i
kažnjavanje, neće puno pridonijeti promjeni ponašanja sudionika u prometu, a
ljudski je faktor u najvećem dijelu uzročnik nesreća. Zato su ulaganje u
prevenciju, kampanje osvješćivanja o odgovornom ponašanju, kao i sustavno
obrazovanje i edukacija o prometnoj kulturi – sve važniji. U tom smjeru idu i
preporuke Ujedinjenih naroda koje je razdoblje od 2021. do 2030. proglasilo rezoluciju ‘Drugo
desetljeće sigurnosti cestovnog prometa’. U prometu strada više ljudi nego u
svim ratovima, i to je stanje u svim zemljama svijeta postalo neodrživo.
UN je na svojoj skupštini u srpnju
ove godine postavio cilj da se u narednom desetljeću broj smrtno stradalih i
ozlijeđenih u prometu smanji za 50 posto.
Rezolucijom nastoje potaknuti sve
države članice na sustavni rad u području sigurnosti svih sudionika u prometu i
osiguravanje sigurne infrastrukture. Rezolucija također naglašava kako je
prilikom implementacije svih mjera potrebno uzimati u obzir sve oblike
prometovanja poštujući njihove specifične potrebe, provoditi detekciju i
saniranje zona s visokom stopom nesreća, kao i pravilno planirati i
projektirati prometnu infrastrukturu temeljeno na sigurnosti sustava s ciljem
sprečavanja najtežih posljedica prometnih nesreća bez obzira na uzrok.
EU: Do 2038. spasiti 25 tisuća života
Ova je rezolucija komplementarna s
EU Uredbom o općoj sigurnosti vozila, koja je usvojena još u studenom 2019., a počela
se primjenjivati od srpnja 2022. Uredba se odnosi na nove tipove vozila koja se
plasiraju na tržište EU, a od 6. srpnja 2024. odnosit će se na sva nova vozila.
To znači da proizvođači imaju dvije godine za prilagodbu postojećih tipova
vozila na nova pravila. Procjena je da će se na ovaj način do 2038. spasiti više
od 25 tisuća života i izbjeći najmanje 140 tisuća teških ozljeda.
Europska komisija je najavila da
će ovoga ljeta donijeti tehnička pravila za homologaciju potpuno autonomnih
vozila, čime će EU postati predvodnik u tom području, što je također obveza
predviđena Uredbom o općoj sigurnosti vozila.
Svi novi automobili moraju imati
inteligentni sustav
Od ljetos svi novi tipovi automobila, kombija, kamiona i autobusa moraju imati
inteligentni sustav za pomoć pri kontroli brzine, sustav za detekciju pri vožnji unatrag
s kameromili senzorima, sustav za upozoravanje u slučaju manjka pozornosti vozača, uređaje
za snimanje podataka te signal za zaustavljanje u nuždi. Automobili i kombiji
moraju imati dodatne značajke kao što su sustavi za zadržavanje u prometnoj
traci i automatizirano kočenje. Autobusi i kamioni moraju imati tehnologije za
bolje prepoznavanje mogućih mrtvih kutova, upozorenja za sprečavanje sudara s
pješacima ili biciklistima i sustave za nadzor tlaka u gumama.
MUP obilježava Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa
Na temelju Uredbe o općoj sigurnosti Komisija bi ovog ljeta
trebala donijeti tehnička pravila za automatizirana i umrežena vozila, s
posebnim naglaskom na automatizirana vozila koja zamjenjuju vozača na
autocestama (automatizacija 3. razine) i potpuno autonomna vozila poput vozila
za prijevoz putnika ili robotaksija (automatizacija 4. razine). Novim će se
pravilima zakonodavstvo EU uskladiti s novim pravilima na razini UN-a o
automatizaciji 3. razine te će se donijeti novo tehničko zakonodavstvo EU za
autonomna vozila, prva međunarodna pravila te vrste.
U tom smjeru poruke su i Ministarstva
unutarnjih poslova, a povodom 21. listopada, Nacionalnog dana sigurnosti
cestovnog prometa. U trećoj godini obilježavanja MUP naglasak stavlja na najranjivije
skupine u prometu, pješake i bicikliste, čiji je broj stradanja u porastu. Kao
i na tzv. ubojice u prometu“ – prekoračenje brzine, vožnja pod utjecajem
alkohola, nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisno korištenje auto-sjedalice
i korištenje mobitela u vožnji.
Dan bez mobitela u prometu uz Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa
Dan bez mobitela u prometu projekt je
osvješćivanja o opasnim navikama i ponašanjima korištenja mobitela za volanom,
na biciklu ili motoru, kod pješaka prilikom prelaska prometnica. Prema najnovijem
istraživanju provedenom u okviru ovog projekta – 73 posto
vozača koristi mobitel tijekom vožnje.
Većina je iskazala da to čini koristeći
slušalice. Ohrabruje podataka kako se za gotovo 20 posto smanjio broj vozača
koji koriste mobitel za volanom. Naime, prije pet godina kad je provedeno prvo
istraživanje, čak 95 posto vozača je izjavilo da koriste mobitel dok voze. Bilo
je očito kako je svijest o opasnosti takvog ponašanja vrlo niska. Bilo je
sasvim normalno sjesti za volan, krenuti i mobitelom obavljati privatne ili
poslovne komunikacije.
Ovogodišnje istraživanje je pokazalo kako se
povećao broj pješaka koji koriste mobitel i to za 15 posto. Tako da mobitel dok
prelaze raskrižja i prometnice koristi 65,5 posto. Svi smo svakodnevno svjedoci
takvom ponašanju, nerijetko na raskrižjima vidimo mlade ljude koji pretrčavaju
s mobitelom na uhu, majke guraju dječja kolica i istodobno razgovaraju i ne
osvrću se oko sebe dok prelaze raskrižja ili prometnice. A upravo su svi oni ta
ranjiva skupina kojoj i prilikom obilježavanja Nacionalnog dana sigurnosti
cestovnog prometa poručujemo da je samo jedna sekunda nepažnje dovoljna da se
dogodi tragedija. Možemo gledati i obrnuto: u jednoj sekundi pažnje možemo
imati vremena izbjeći nesreću.
Podsjetimo još jednom na rezultate istraživanja
distrakcije koje smo također proveli u okviru projekta Dan bez mobitela u
prometu: reakcije vozača s mobitelom za volanom tri puta su sporije od vozača
koji je koncentriran na vožnju i prometna događanja oko sebe. Za to vrijeme,
bez kontrole vozača, automobil pri prosječnoj brzini od 60 km na sat prijeđe
čak 12 zebri.
Dan bez mobitela u prometu je projekt Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, a kampanje su sufinancirane
iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH. Odvija se
pokroviteljstvom MUP-a i Grada Zagreba. Kampanji su sponzori Hrvatske ceste i
Hrvatske autoceste, a generalni je sponzor Hrvatska elektroprivreda.