KONFERENCIJA SIGURNOST DJECE U PROMETU
Djeca najviše stradaju kao putnici!
Djeca su česte žrtve u cestovnom
prometu, bilo kao putnici, pješaci, biciklisti, romobilisti… Samo ove godine
u prvih deset mjeseci u prometu je poginulo osmero djece – petero kao putnici u
vozilu i troje kao pješaci. Još 122 djece dobilo je teške tjelesne ozljede u
prometnim nesrećama, a 681 dijete prošlo je s lakšim tjelesnim ozljedama.
U okviru projekta i kampanje
osvješćivanja Dan bez mobitela u prometu, koja se održava već sedmu
godinu, održana je konferencija ‘Mi i naši gadgeti u prometu’ na temu Sigurnost
djece u prometu, što je gorući problem i izazov za cijelo društvo.
Alen Ostojić, predsjednik
Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, koja je nositelj projekta i kampanje Dan
bez mobitela u prometu, u uvodnom je obraćanju istaknuo da u svijetu svakog
dana u prometu pogine 180 tisuća djece. Među uzrocima tu je i mobitel, a
Ostojić je ukazao i na rezultate istraživanja da 73 posto sudionika u prometu
koristi mobitel čime daju loš primjer svojoj djeci.
Andro Pavuna, pročelnik
Ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagreba,
rekao je kako su djeca zbog svoje visine izloženija, posebno kad vozač koristi
mobitel u prometu pa ne gleda na cestu, jer su teže uočljiva te je stoga još
važnije aktivno i predano raditi na prevenciji.
“U Zagrebu smo
počeli raditi na dizajnu ulica koji mora biti takav da spriječi vožnju od sto
kilometara na sat”, najavio je Pavuna.
Josip Mataija, voditelj
Službe za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije, ukazao je na
porazne statistike koje pokazuju da djeca najviše stradaju kao putnici u
vozilima svojih roditelja i drugih bliskih osoba jer nisu vezana, nisu u
sjedalici, voze se naprijed i slično.
“Cilj MUP-a u
cestovnom prometu je smanjenje broja teških prometnih nesreća i poginulih
osoba, stoga provodimo represivne i preventivne aktivnosti. Među represivnima
je i kazna za nepropisni smještaj djece u automobilu koja iznosi 130 eura.
Apeliramo na vozače da se savjesno pridržavaju prometnih propisa, da uspore
ispred pješačkih prijelaza, a roditelji trebaju djeci dati primjer kako se
ponašati u prometu”, rekao je Mataija i otvorio Konferenciju.
Mr.sc. Miron Huljak,
savjetnik Ravnateljstva policije, govorio je o porastu trenda stradanja djece u
prometu: u prvih deset mjeseci 2022. godine stradalo je 757 djece, a u istom
razdoblju ove godine 811 djece, što je porast od 7,1 posto.
“Najviše djece je smrtno stradalo
ili su teško ozlijeđeni kao putnici u vozilima uz njihove roditelje ili osobe
koje ih prevoze, a uz koje bi djeca trebala biti najsigurnija. Problem je u
odraslima, a ne u djeci. Mnogo je udruga koje rade dobre kampanje i edukacije,
ali nema sustavne edukacije, a ona je najvažnija u preventivi sigurnosti
cestovnog prometa”, rekao je Huljak.
Danijela Žagar, savjetnica Pravobraniteljice za djecu, koja se
godinama bavi problematikom sigurnosti djece u prometu, u svom izlaganju
“Sigurnost u prometu i dječja prava”, govorila je o stavovima djece i mladih o
stanju cestovne sigurnosti u Hrvatskoj koji su iznijeli članovi Mreže mladih
savjetnika, ujedno su i ambasadori dječjih prava Pravobraniteljice za djecu. Na
pitanje “kako se osjećate u prometu na cestama” govorili su da stalno moraju
paziti jer se osjećaju nesigurno, jer im se oduzima prednost, boje se brzina i
alkoholiziranih vozača, moćnih vozila na cestama, tehnički neispravnih vozila,
neodgovorne vožnje mladih vozača. Nadalje, mladi smatraju da su potrebne veće
policijske kontrole, a osjećaju se frustrirano zbog gužvi u tramvajima i
autobusima koji su pretrpani, posebno u vrijeme polaska u školu. Smetaju im
radovi po cestama i šahtovi i rupe po cestama, teško uočljivi pješački
prijelazi koji nisu dovoljno označeni ili ih uopće nema, pogotovo na putu od
kuće do škole, nedostatak biciklističkih staza, nedovoljan broj semafora i oni
koji ne rade. Traže više edukacije o sigurnosti u prometu, a misle da bi
trebalo preispitati dobnu granicu za upravljanje motociklima. Ljute ih i
biciklisti koji ne nose kacige jer “nitko ne nosi pa neću ni ja”.
Lana Račić, autorica edukativnih prometnih programa,
predstavila je istraživanje “Samostalno sudjelovanje djece u prometu”,
provedeno u listopadu i studenom ove godine, a u kojem je sudjelovalo 211 djece
u 28 gradova i općina u Hrvatskoj. U svom izlaganju “Kako djeca vide promet”
naglasila je da ga ne vide. Istraživanje je pokazalo da je 84 posto djece koja
samostalno sudjeluju u prometu mlađe od devet godina. Roditelji ih puštaju same
jer imaju dovoljno godina, jer imaju starijeg susjeda, brata ili sestru pa idu
zajedno, jer je dijete tražilo da ide samo… Najveći broj ispitanika želio bi
prisutnost policije i kontrole u zoni škola i vrtića, slijedi želja za
edukacijom i boljom prometnom infrastrukturom.
“Kad vidimo djecu na cesti ne smijemo misliti da
su nas vidjeli jer nisu, trebamo stati i propustiti ih”, rekla je Lana
Račić.
Italina Benčević, voditeljica projekata udruge
Roditelji u akciji – Roda, iznijela je zaprepašćujući podatak da su u
istraživanju provedenom 2020. godine otkrili kako je čak 55 posto djece u
automobilima bilo potpuno nezaštićeno. Podsjetila je da je autosjedalica jedina
zakonski obvezna oprema za novorođenče bez koje ga neće pustiti iz rodilišta, a
smatra da je neupotreba autosjedalica i pojasa u vozilima te kaciga na biciklu
novi oblik zanemarivanja.
Dr.sc. Predrag Brlek, pročelnik Odsjeka za
logistiku i mobilnost na koprivničkom Sveučilištu Sjever, u svom je izlaganju
“Školske i vrtićke prometne zone, dobre/loše prakse prometne infrastrukture i
signalizacije” prikazao kako se problemi rješavaju u svijetu. Mnoge su zemlje u
svijetu definirale školsku zonu, među kojima je i Srbija.
“Školske ulice su područja izvan škola bez vozila
ili je pristup vozilima strogo ograničen, a aktiviraju se obično na početku i
na kraju školskog dana kako bi djeci omogućile sigurno putovanje u školu.
Istraživanje provedeno u devetstotinjak škola u
Hrvatskoj pokazalo je da samo jedna ima parking gdje roditelji mogu ostaviti
djecu, te da čak kod 553 škole nema znaka ograničenja brzine.
Darinka Jug, viša referentica u Sektoru za provedbu
komunalnih aktivnosti u Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, civilnu
zaštitu i sigurnost Grada Zagreba, govorila je ispred novoosnovanog Ureda za
urbanu sigurnost. U Zagrebu je 1999. godine promet osobnim automobilima imao
37,1 posto udjela, 36,8 posto bio je javni prijevoz, 25,4 posto pješački promet
i 0,7 posto biciklistički. Slika se mijenja 2017. godine, kad se biciklistički
promet penje na 3 posto, ali raste i udio osobnih automobila na 46 posto, javni
prijevoz je 40 posto, no drastično pada udio pješačkog prometa – na samo 11
posto.
“Cilj je smanjiti broj automobila, graditi
prometnice koje uključuju sve modele prometa, pješačke zone, stanice za sustav
javnih bicikala, javna parkirališta i garaže za bicikle, garaže za automobile,
parkirališta za dostavu roba, promovirati javni promet i educirati djecu i
mlade. Zašto proći ulicom mora biti teško pješaku, a lako automobilu? Zagreb je
grad po mjeri automobila, a ne čovjeka”, zaključila je Darinka Jug.
Žarko Bošnjak, viši savjetnik u Agenciji za
odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja, u svom je izlaganju o
podučavanju djece prometnoj kulturi, naveo kako svaka učiteljica u osnovnoj
školi od prvog do četvrtog razreda može osamnaest nastavnih sati posvetiti toj
temi, no nije obavezna te odluka ovisi o njoj i ravnatelju škole. U petom
razredu svaki učitelj tehničke kulture mora osam školskih sati posvetiti
prometnoj kulturi i preventivi, no može tu tematiku proširiti do šesnaest
školskih sati. Za Bošnjaka je pitanje i kako educirati roditelje, jer od njih
počinje edukacija djece o prometu.
U panel raspravi su se uz izlagače
pridružile odgojiteljice u vrtićima koje provode edukaciju najmanjih o
prometnoj sigurnosti. Ivana Vičić, odgojiteljica Dječjeg vrtića Tatjane
Marinić iz Zagreba i Ela Tolić, odgojiteljica Dječjeg vrtića Medvjedići
Rugvica, naglasile su da roditelji trebaju edukaciju, jer su oni model i
primjer djeci. Iz iskustva radionica o prometnoj kulturi koju rade sa svojim
vrtićkim grupama rekle su da djeca upijaju i žele naučiti o ponašanju u
prometu, brzo zapamte značenja signalizacije i kako ih prepoznavati. No,
roditelje treba osvijestiti kako s djecom razgovarati o prometu: samo
izgovaranje riječi ‘pazi’ ili ‘stani’ kad su s djecom u prometu, a što najčešće
i rade – nisu efikasni.
Hrvoje Ordulj, šef Odjela sigurnosti u prometu
Hrvatskih autocesta, na panelu je također istaknuo važnost odgovornosti onih
koji djecu prevoze te upozorio na obvezno vezanje i opasnost korištenja
mobitela u vožnji. Najavio je i obnovu odmorišta uz autoceste na kojima će biti
obvezni nogostupi i pješački prijelazi.
Na Konferenciji je promovirana i
himna kampanje Dan bez mobitela u prometu, koju izvodi Dječji zbor Zagrepčanke
i dečki! Autori teksta i glazbe su Lana Marinović i Slavko Olujić,
aranžmana Tihomir Preradović, a pjesmu uz pratnju zbora pjeva Emma
Beg Ostojić.